Dječje bočice ispuštaju otrovni spoj!, Dnevnik.hr

Zbog sumnje da su kancerogene, s polica velikih trgovačkih centara u Americi povučene su dječje bočice. Ponovno je aktualizirano pitanje njihove štetnosti zbog bisfenola koje sadrže. Takvi proizvodi nalaze se i na hrvatskim policama.

Bisfenol zdravstveno rizičan, posebno za djecu? - Poslovni dnevnik

BPA je kemikalija koja se koristi u proizvodnji plastike, a navodno izaziva pojavu raka kod mladih

Bisfenol A - ili BPA - kemikalija je koja se često koristi u proizvodnji čvrste plastike, otporne na lomljenje. Ona se može naći u različitim stvarima koje svakodnevno koristimo. Međutim, među onima koji se bave zaštitom okoline i znanstvenicima raste zabrinutost zbog zdravstvenih rizika Bisfenola, posebno za djecu. Nedavno je o tom pitanju bilo riječi na sastanku koji je u Washingtonu organizirao nacionalni Institut za nauku o zdravlju u prirodnom okružju. Bisfenol A nalazi se svuda. BPA se može naći u plastičnim flašicama za mlijeko koje se koristi za hranjenje beba - boci za piće ili kutiji za hranu koju ste odabrali za spremanje obroka - stroju za dijalizu bubrega koja je pacijentima potrebna za život - u dentalnim oblogama koje pomažu u sprječavanju kvarenja zuba. Nedavna studija u časopisu Reproduktivna toksikologija izazvala je zabrinutost zbog efekata BPA u fetusa miša pri razinama nižim nego što su odobreni standardi američke vlade. U studiji navode da se široka izloženost kroz ambalažu za hranu i pića pojavljuje kada se kemijske supstance koje zadržavaju bisfenol A u plastici počnu razgrađivati. Frederik Fom Sal, profesor biologije na sveučilištu Missouri, kaže da je zabrinut zbog toga što mi apsorbiramo BPA i zatim ga prenosimo djeci. “U pitanju su veoma male doze te kemikalije - manje od količine prisutne u ljudi. Kada se to pojavi u fetusa i novorođenčadi, postoji mogućnost da se u tih beba razvije rak prostate, rak dojke i da postanu hiperaktivne”. Bisfenol A se koristi u proizvodnji plastike već desetljećima. U priopćenju koje je izdao Američki kemijski savjet navodi se da ovaj izvještaj u suprotnosti s drugim međunarodnim studijama u kojima se navodi da te razine BPA ne predstavljaju rizik za zdravlje potrošača.

u javnost se iznosi premalo informacija o tome kakve opasnosti ljudima prijete u vlastitoj kući

Otrovani dom

Štetnih kemikalija, koje djeluju kumulativno, ima u posuđu, odjeći, namještaju, podovima, igračkama, kozmetici, tehničkim predmetima…

Čovjek u prosjeku 90 posto svog životnog vijeka provede u zatvorenom prostoru, od čega trećinu vremena prespava. Da bi ostao zdrav, morao bi živjeti u zdravom prostoru, no to - bez namjere da se idealiziraju rastući trend gradnje zdravih kuća, feng shui i slično - u današnje vrijeme nije (više) moguće. Nudimo tek neke naznake opasnosti koje nas svakodnevno okružuju, a da ih prečesto uopće nismo svjesni. Razlog - o njima nemamo dovoljno informacija, a ustanove koje bi građane trebale upozoravati na rizike za zdravlje šute ili jednostavno ne prate rezultate nezavisnih istraživanja čiji broj vrtoglavo raste. Katkad se ustanove nadležne za zaštitu zdravlja građana boje dirnuti u “brand”, uvjereni kako su “oni” uvijek jači, pa tako “brandiranima” opća populacija često služi kao veliki pokusni laboratorij.

Civilizacijski (ne)prihvatljiv rizik

- Ne postoji recept za siguran život u kući. Naši su domovi pod stalnim pritiskom novih materijala, kemikalija, znanstvenih i tehnoloških otkrića, patenata… Krov nad našom glavom kontaminiran je rizikom integriranim u “logici” masovne industrijske proizvodnje, koju će netko nazvati potrebom, a netko pohlepom - kaže dr. sc. Valerije Vrček, profesor kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
- Kozmetika, odjeća, dječje igračke, kuhinjsko posuđe, namještaj, te različiti tehnički predmeti sadrže čitav spektar štetnih kemikalija koje zagađuju našu kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak. Kemijski koktel kojim se svakodnevno dozira okoliš našeg doma djeluje kumulativno, polako, ali “sigurno”: bisfenol, formaldehid, triklosan, diklorobenzen, parabeni, ftalati, teflon…, a epidemiološke studije upozoravaju na zdravstvene posljedice “suživota” s takvim kemikalijama. Stoga javnost ima pravo znati svaku informaciju i potom kompetentno odlučiti koji su proizvodi civilizacijski neprihvatljiv rizik - smatra prof. Vrček.
Osvježivači prostora, sredstva za uklanjanje neugodnih mirisa, dezodoransi… kao važan sastojak sadrže 1,4 diklorobenzen (1,4 DCB) koji uzrokuje oštećenje pluća. Ovaj klorirani aromatski spoj intenzivna mirisa prisutan je i u kuglicama protiv moljaca, “WC fresherima” koji se stavljaju u zahodsku školjku i koji polako otpuštaju miris pa su mu ljudi kronično izloženi, što je posebno štetno za djecu s astmom i ljude s kardiovaskularnim bolestima. Ovi proizvodi, osim što funkcioniraju kao “kemijske čistionice” u marketinškoj oblandi svježine, ljudima uopće nisu potrebni!

‘Otapanje plastike’ u hrani

Formaldehid (metanal ili formalin) otrovna je kemikalija koja se prije stotinu godina dodavala mlijeku kao prezervativ, a danas ga u posebnom obliku nalazimo u sintetskim zaslađivačima, što znači da tople napitke poput čaja, kave, kakaa zaslađujemo formaldehidom. Može izazvati bronhitis, astmu, kemijsku pneumoniju, oštećenje gena, rak. Koristi se u proizvodnji plastike, organskih boja, umjetne svile i tekstila, kože, u medicini kao konzervans, a u našim kućama ima ga u šperpločama, ljepilima, laminatima, namještaju, tepisima, izolacijskim pjenama, omekšivačima, tekućim sapunima, gelovima i dječjim šamponima.
Polikarbonatna plastika u dodiru s hranom i pićem zagađuje otrovnim spojem bisfenolom A, zbog čega su američki veliki trgovački lanci povukli ove proizvode s polica, a poznate robne marke sve plastične dječje bočice zamjenjuju staklenima i metalnima jer su zabrinuti roditelji to tražili. Potvrđeno je da koncentracija bisfenola A uzrokuje neurološke smetnje, hormonske poremećaje, neplodnost, rak dojke i prostate. Opasnost se povećava sa starošću plastike, a osobito se ubrzava zagrijavanjem, oštećenjima i zagrijavanjem u mikrovalnoj pećnici. Znanstvena istraživanja potvrdila su da polikarbonatna plastika nije inertan materijal i da nije pogodna ambalaža za čuvanje hrane i pića. No, osim u otpornoj i prozirnoj plastici, bisfenol A nalazi se na unutrašnjoj strani konzervi, limenki i bačava.
Otrovnih aditiva - polibromiranih difenil-etera (PBDE) ima u plastičnim dijelovima televizora, kompjutora, raznih električnih uređaja, sagova, namještaja, izolacijskih cijevi i električnih vodova. Kemijski se ne vežu za plastiku pa se stalno ispuštaju u okolinu. Dokazano je da se u prašini s kućišta kompjutora i monitora nalaze mjerljive količine PBDE.
Švedski su znanstvenici potvrdili da se koncentracija PBDE aditiva u ljudskom organizmu udvostručuje svakih pet godina, a u posljednjih 25 njegova je koncentracija u ljudskom mlijeku porasla više od 50 puta. Oštećuju jetru i imunološki sustav, narušavaju ravnotežu hormona štitnjače. Posebno su štetni za fetus i za malu djecu: mogu uzrokovati smetnje u razvoju mozga, poremećaj pozornosti, učenja i pamćenja i sindrom hiperaktivnosti. Nije opasna samo koncentracija ovih spojeva nego i vrijeme kontakta s tim otrovima. U EU-u uskoro će prestati proizvodnja ovih aditiva, a slične najave dolaze i iz SAD-a.
Plastični PVC materijali u laminatima, sagovima i tapisonima udvostručuju rizik od razvoja tzv. “plastične astme” kod odraslih ljudi, dokazalo je najnovije istraživanje znanstvenika iz Helsinkija. Neumjerena plastifikacija uzrokuje i alergijske reakcije, urtikarije, dermatitis, rinitis…, a plastificiraju se dječje igračke, prozori i vrata (PVC stolarija), ambalaža za pivo ( Q-pack) i vino (tetrapak), parketi, cvijeće, odjeća…
Zagrijavanjem teflonskih tava na temperaturi od 240 do 450 stupnjeva Celzijevih dolazi do raspada teflona i razvijaju se vrlo otrovne pare, jer teflon, suprotno reklamama, ne podnosi temperature na kojima se hrana često priprema. Osim otrovnih spojeva, oslobađaju se i vrlo sitne teflonske nanočestice, a na višim temperaturama (od 350 do 500 stupnjeva) razvijaju se bojni otrovi. Izlaganje teflonskim parama može izazvati trenutačnu smrt kućnih ptica, kanarinaca i papiga, a ljudi obolijevaju od tzv. teflonske gripe, čiji su simptomi slični običnoj gripi. Prate je temperatura, groznica, kašalj, bol u grlu, no kakve su dugoročne posljedice izlaganja teflonu, tek će se vidjeti. Radna grupa za okoliš (EWG) upozorava da su mnogi spojevi koji nastaju zagrijavanjem teflona u kuhinji iznimno otrovni, a neki među njima deset puta toksičniji od konvencionalnog bojnog otrova fosgena, koji i u vrlo niskim koncentracijama uzrokuje smrt ljudi. Stoga je teflonska gripa tek kratkotrajna posljedica pripreme hrane.
Triklosan, antibiotik širokog spektra, pod utjecajem sunca pretvara se u vrlo otrovni dioksin, otkrili su američki znanstvenici u Minnesoti, što je osobito zabrinjavajuće jer se triklosan svakodnevno koristi. Sadrže ga zubne paste, sapuni, deterdženti, losioni i kreme za njegu kože koje osobito koriste mladi, a mnogi razvikani proizvođači i deklariraju na svojim proizvodima prisutnost tog “aktivnog” dodatka. Njegovi aktivni spojevi izazivaju neurološka oštećenja, hormonalne poremećaje, oštećenja imunološkog sustava i rak, a mogu uzrokovati i otpornost prema drugim antibioticima.

Prešućena upozorenja

- Zabrinjavajuće je što građani, koji financiraju nadležne institucije koje vode brigu o sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti različitih proizvoda opće upotrebe, ne dobivaju odgovarajuće odgovore na svoje upite. Štoviše, djelatnici u tim institucijama nalikuju na sedativ za javnost, i katkad na glasnogovornike industrijskih interesa - kaže prof. Vrček.